Da li kroz život idete stihijski ili ga planirate? Ovo pitanje često deli one koji ostvaruju svoje snove od onih koji se pitaju zašto im život nije ispunio očekivanja.
U koju bi grupu svrstali sebe? I da li ste ikada postigli nešto značajno bez plana? Ili ste svaki svoj značajan uspeh, priznali to sebi ili ne, postigli kada ste imali barem neki plan?
Zašto ne planiramo dovoljno?
Planiranje često doživljavamo kao dosadan posao koji odlažemo. Umesto suočavanja sa izazovima, biramo “go with the flow” filozofiju koja nam pruža lažni osećaj slobode i spontanosti. Ne znajući da se iza toga se često krije dublja psihološka barijera.
Naš mozak je iznenađujuće lukav mehanizam koji automatski bira put manjeg otpora. Suočavanje sa sopstvenim ograničenjima i potencijalnim preprekama izaziva neprijatnost, pa radije odabiramo trenutno zadovoljstvo umesto strateškog razmišljanja. Prošla negativna iskustva isredina takođe kreiraju razna uverenja koja postaju mentalne blokade koje nas sprečavaju da maštamo, planiramo i napredujemo.
Zanimljivo je i kako mnogi planiranje doživljavaju kao sposobnost koju poseduju samo “posebni” ljudi. A zapravo je planiranje jednako veština poput vožnje automobila – uči se vežbom i spremnošću da se napreduje.
Ključna stvar je da planiranje na kraju nije ograničavanje, već oslobađanje. Jer, paradoksalno, disciplina donosi slobodu. A dobro strukturisan plan ne gasi spontanost, već stvara prostor za ostvarenje naših snova – čineći ih opipljivijim i bliskim.
Šta kažu istraživanja?
Svako ko je išta ozbiljno postigao u životu reći će vam da je planiranje ključno za uspeh, ali često ne zna da objasni zašto. Zato sam za vas izdvojio 5 ključnih razloga zasnovanih na naučnim istraživanjima:
1. Planiranje povećava verovatnoću ostvarenja ciljeva
Istraživanja pokazuju da ljudi koji zapisuju svoje ciljeve imaju 42% veću verovatnoću da ih ostvare u poređenju sa onima koji ih samo zamišljaju. Pored toga, oni koji redovno prate svoj napredak i dele ciljeve s drugima postižu još bolje rezultate.
Ovo je kao razlika između toga da maštate “jednog dana ću otići u Maroko” i toga da kažete “sledećeg marta ću otići u Maroko, štediću 70 evra mesečno i rezervisaću karte u decembru” pa to stavite i u svoj plan. Koja opcija ima veću šansu da vas odvede do ove magične destinacije?
2. Smanjuje stres i povećava osećaj kontrole
Ovo je sa psihološke strane gledano vrlo bitno. Istraživanja potvrđuju da ljudi koji planiraju unapred imaju niže nivoe kortizola – hormona stresa. Kada imamo plan, naš mozak doživljava situaciju kao predvidljiviju, što naravno smanjuje anksioznost i naše sveukupno raspoloženje.
To bi bilo poput razlike između lutanja kroz složene ulice Marakeša bez mape i sa mapom. U prvom slučaju ste napeti jer se gubite i ne znate gde ste, dok u drugom, čak i ako se izgubite među živopisnim bazarima, imate alat da se vratite na pravi put.
3. Pomaže u donošenju boljih odluka
Novija istraživanja otkrila su da ljudi koji planiraju imaju bolju kontrolu impulsa i donose racionalnije odluke. Kada planiramo unapred, koristimo prefrontalni korteks. Umesto da reagujemo impulsivno, koristimo deo mozga zadužen je za metakogniciju, odnosno promišljanje i odlučivanje.
U jednom zanimljivom eksperimentu, reprezentativna grupa nasumično izabranih učesnika jednog seminara je nekoliko dana ranije pitana šta misli da će uzeti tokom pauze – bananu ili čokoladicu. Velika većina je rekla da bi uzela bananu. Međutim, šta se stvarno dogodilo na pauzi? Pogađate… Velika većina ukupnog broja učesnika, koji nisu planirali izbor, je posegnula za čokoladicom.
Ovo je slično kao kada idemo u supermarket sa spiskom namirnica ili bez njega – u drugom slučaju, često kupimo gomilu grickalica koje nismo planirali ili stvari koje nam uopšte ne trebaju.
Ovaj eksperiment jasno pokazuje koliko smo podložniji trenutnim impulsima nego što mislimo i kako nam prethodni plan može pomoći da donosimo mudrije odluke. Koliko često ste želeli da jedete zdravije, a onda impulsivno naručili brzu hranu?
4. Povećava produktivnost
Studije takođe pokazuju da ljudi koji prave dnevne i nedeljne planove obavljaju više zadataka i osećaju se ispunjenije. Razlog je taj što planiranje pomaže u određivanju prioriteta i sprečava gubljenje vremena na nebitne stvari.
Lično, bez nedeljnog rasporeda i dnevne to do liste, mislim da ne bih bio ni upola efikasan. A da ne pričam o zadovoljstvu čekiranja na kraju radnog dana.
5. Pomaže u suočavanju s neizvesnošću
Ovo je posebno važno kod ljudi koji zbog strepnje izbegavaju da krenu ka ostvarenju svojih ciljevima. Istraživanja potvrđuju da ljudi koji imaju „plan B” i strategije za nepredviđene okolnosti lakše prolaze kroz stresne periode. Pokazalo se da čak i samo razmišljanje o alternativnim opcijama smanjuje anksioznost i povećava osećaj sigurnosti.
Kao što iskusni planinari uvek nose dodatnu opremu za nepredviđene vremenske uslove, tako i planiranje uključuje pripremu za različite scenarije. Jeste li ikada razmišljali o tome šta biste učinili ako vaš prvobitni plan ne uspe?
Kako planirati?
Efektivno planiranje započinje definisanjem jasnog cilja – onog što zaista želimo postići. Važno je da cilj bude konkretan, relativno merljiv, dostižan, nama bitan i vremenski određen.
Nakon postavljanja cilja, sledeći korak je određivanje konkretnih aktivnosti koje nas vode do njega. Za svaku aktivnost procenimo koliko vremena će nam biti potrebno, trudeći se da budemo realni u svojim procenama.
Sledeći korak je verovatno najvažniji – zakazivanje. Istraživanja pokazuju da je verovatnoća izvršenja zadatka znatno veća kada odredimo tačno vreme i mesto za njegovo obavljanje. Umesto “vežbaću više”, kažite “vežbaću ponedeljkom i četvrtkom od 19 do 20 časova u lokalnoj teretani”.
Planovi mogu biti različitih opsega. Životni planovi daju dugoročni pravac, petogodišnji definišu značajne prekretnice, godišnji postavljaju ključne ciljeve za konkretnu godinu, dok mesečni, nedeljni i dnevni planovi konkretizuju aktivnosti.
Počnite danas
Mislim da je velika šteta što toliko talenata i lepih i korisnih ideja ostaje neostvareno zbog nedostatka jedne, u suštini, tehničke veštine. Planiranje je most između snova i stvarnosti. Znam, možda nam na početku može biti mrsko ili izazovno dok ne uđemo u ritam, ali kada osetimo benefite, počnemo da planiramo sa uživanjem.
Zato vas pozivam: počnite već danas. Zapišite jedan cilj i tri koraka koja ćete preduzeti ove nedelje da mu se približite. I zapamtite, put od hiljadu milja počinje jednim korakom – isplanirajte ga.
Literatura
- Matthews, G. (2015). Goal Research Summary. Dominican University of California.
- Macan, T. H. (1994). Time management: Test of a process model. Journal of Applied Psychology, 79(3), 381-391.
- Stok, F. M., et al. (2015). The role of self-control in healthy eating intentions and behavior. Psychology & Health, 30(8), 911-926.
- Gollwitzer, P. M., & Sheeran, P. (2006). Implementation intentions and goal achievement: A meta-analysis of effects and processes. Advances in Experimental Social Psychology, 38, 69-119.
- Di Paola, S., et al. (2018). Contingency planning and stress management: Implications for dealing with uncertainty. Journal of Personality and Social Psychology, 86(3), 386-403.