Bitlsi su pevali, a mi se složili, da novac ne može kupiti ljubav. “Can`t buy me looove…”. Ali da li može kupiti sreću i zadovoljstvo životom?
Sigurno ste se nekad zapitali koliko vam je zapravo novca potrebno da biste živeli srećno? Ako jeste, niste jedini – ovo pitanje muči ljude širom sveta. Neki su probali i da daju odgovore.
Čuveno istraživanje koje je rađeno u Americi pokazalo je zanimljiv fenomen – postoji jasna tačka zasićenja nakon koje dodatni prihodi gotovo neznatno utiču na naše zadovoljstvo životom.
Priča sa srećom i novcem je kao sa čašom vode – kada je u čaši malo vode, svaki gutljaj je dragocen, ali kada je puna, dodata voda samo preliva i ne donosi novu vrednost.
Američka priča i naš kontekst
U Americi je to oko 75.000 dolara godišnje. Kada odbijemo poreze to ispadne oko 4.000 evra mesečno. I dalje puno rekli bismo? Nije da nije, ali tamo je standard znatno viši. A i novac igra mnogo veću ulogu u svakodnevnom životu. Njihova primanja direktno odlučuju u kakvom će kraju živeti, koju će im školu deca pohađati i kakvu će zdravstvenu negu imati.
Kod nas je, na sreću, situacija još uvek drugačija. I naše društvo tradicionalno više vrednuje zajedništvo i porodične odnose kao izvore sreće. Zato je i naša “tačka zasićenja” – suma nakon koje dodatni novac ne donosi značajno više zadovoljstva svakako niža.
Koliko i šta nam zapravo treba?
Teško je reći tačno, ali po gruboj proceni kod nas to trenutno može biti između 1.000 i 1.500 evra. U zavisnosti gde živimo i koliko članova porodice imamo.
Zašto baš toliko? Pa, to je suma koja većini ljudi omogućava krov nad glavom, topao dom, kvalitetnu ishranu, zdravstvenu negu, obrazovanje i malo da pretekne.
Za prosečnu porodicu u Srbiji, koja ima dvoje dece i živi u iznajmljenom stanu, dve ovakve sume mogu da pokriju mesečne troškove za stanovanje, račune, hranu, obrazovanje, poneko putovanje, kulturu i slično.
Ova suma je značajna jer nam pruža i vrstu finansijske sigurnosti pa tako smanjuje svakodnevni stres oko osnovnih životnih potreba. Takođe nam omogućava da nekad “kupimo” vreme – plaćanjem usluga koje nam omogućavaju da ga provedemo sa porodicom i prijateljima, što značajno utiče na našu sreću.
Kako pametno trošiti novac
Nakon što zadovoljimo osnovne potrebe, ključno je kako trošimo novac. Istraživanja pokazuju da ulaganje u iskustva donosi više sreće nego kupovina materijalnih stvari. Putovanja, kursevi, hobiji, koncerti – sve što stvara uspomene i omogućava učenje i rast. Kao što je Dalaj Lama mudro primetio: “Novac je važan u onoj meri u kojoj nam donosi slobodu da živimo život kakav želimo.”
I sam sam ovo iskusio. Pre nego što sam se posvetio psihologiji, radio sam kao inženjer i vodio profitabilnu firmu. Imao sam više novca nego što mi je bilo potrebno a slobodno mogu reći da sam bio manje srećan nego sad. Uprkos tome, i tad sam pre birao da ga trošim na putovanja i upoznavanje različitih kultura, najčešće kroz “low budget” avanture sa rancem na leđima.
Danas, kada se osvrnem na taj period, ne sećam se punog novčanika, izvoda iz banke ili gramofona sa stotinama originalnih ploča (koje sada skupljaju prašinu). Već pre izuzetnih iskustava koja sam na putovanjima doživeo. Kao i prijateljstava i ljubavi koje sam imao.
Bitno je razumeti da, za razliku od novca, postoje stvari koje nemaju tačku zasićenja i koje značajno više utiču na naše zadovoljstvo životom. To su kvalitetni odnosi sa porodicom i prijateljima, zdravlje i vitalnost, iskustva koja obogaćuju, lični rast i razvoj i osećaj svrhe i doprinosa.
Put do tačke zasićenja
Ipak, moramo priznati da kod nas većina većina ljudi ima niža primanja od pomenutih. Ali to nikako ne treba da nas obeshrabri. I nikako ne znači da moramo biti manje srećniji. Postoji puno načina da radimo na zadovoljstvu i kvalitetu naših života.
Istraživanja pokazuju da način na koji raspolažemo novcem i vremenom, koliko god ih imali, često ima veći uticaj na naše zadovoljstvo od same količine. Čak i sa skromnijim budžetom, možemo primeniti ove praktične savete:
- Ulaganje u male stvari koje nas raduju: sitna zadovoljstva poput lepe knjige, omiljene kafe ili časa joge mogu značajno unaprediti svakodnevicu
- Biranje aktivnosti koje stvaraju uspomene: šetnje u prirodi, kampovanje, druženja ili besplatni festivali često su vredniji od skupih izleta
- Planiranje vremena za porodicu ili partnera: jednostavne aktivnosti poput zajedničkog spremanja hrane, pravljenja kućice za ptičice ili društvenih igara zbližavaju i ispunjavaju
- Učenje kao investicija: knjige, podkasti, kursevi i nove veštine, dostupnoji su više nego ikad, i mogu unaprediti vaš osećaj postignuća i otvoriti nove mogućnosti zarade
- Kreativno bavljenje hobijima: pronađimo načine da uživamo u svojim interesovanjima
Naravno, treba raditi i na tome da budemo bliži tački zasićenja, ali ne po svaku cenu. A period dok radimo na tome možemo iskoristiti za razvijanje drugih aspekata života koji značajno utiču na sreću – jačanje odnosa sa porodicom i prijateljima, rad na sebi ili učenje novih veština.
Zaključak
Potrebna nam je određena količina novca kako bismo mogli kvalitetno da živimo – to je neosporno. Ali to nikako nije jedini, pa čak ni najznačajniji faktor po kojem treba da merimo svoj uspeh u životu. Šta više, takav pogled može samo stvoriti dodatan osećaj neuspeha i nezadovoljstva.
U nekom od narednih tekstova detaljnije ćemo se baviti faktorima koji nas najviše čine srećnijim i zadovoljnijim. I razbićemo još neke mitove o sreći. Do tada, setite se da je novac važan resurs, ali samo jedan od mnogih sastojaka u receptu za srećan život.
Literatura
- Kahneman, D., & Deaton, A. (2010). High income improves evaluation of life but not emotional well-being. Proceedings of the National Academy of Sciences, 107(38), 16489-16493.
- Gilovich, T., & Kumar, A., & Jampol, L. (2015). A wonderful life: Experiential consumption and the pursuit of happiness. Journal of Consumer Psychology, 25(1), 152-165.
- Dunn, E. W., Gilbert, D. T., & Wilson, T. D. (2011). If money doesn’t make you happy, then you probably aren’t spending it right. Journal of Consumer Psychology, 21(2), 115-125.